понедељак, 14. новембар 2016.

Neželjene reakcije na lek

Po definiciji, neželjena reakcija na lek je svaka ona reakcija koja se javi prilikom terapijske primene leka. Neželjena reakcija ne mora da bude ozbiljna i opasna već može biti obična mučnina, dijareja, povraćanje, ospe po koži ili neprijatnost na mestu primene leka. Postoje i ozbiljne neželjene reakcije kao što su aritmije, poremećaji na nivou centralnog nervnog sistema, poremećaji krvnog pritiska idr. Neželjena reakcija na neki lek je i alergija s tim što alergija ne zavisi od doze. To znači da ako je neko alergičan na penicilin, alergijska reakcija može da se javi i prilikom otvaranje ampule sa penicilinom.
Osobe koje su sklonije neželjenim reakcijama su deca, trudnice i starije osobe.
Neželjene reakcije su veoma važna karakteristika leka i navedene su u uputstvu za pacijenta, ali na koje treba da obratimo pažnju?
Često su mi dolazile starije bake i deke koje odbijaju da uzmu paracetamol kod povišene telesne temperature jer su pročitali da je paracetamol jako toksičan lek. U ovakvoj situaciji je jako teško objasniti osobi da je paracetamol jedan od najbezbednijih lekova. Naime, postoje reakcije koje su veoma česte i javljaju se kod više od jednog od ukupno 10 pacijenata i dalje niz ide, česte, povremene, retke i veoma retke koje se javljaju kod manje od 1 osobe od ukupno 10000 i bake i deke se obično uhvate tih reakcija koje su veoma retke. Kada već čitate uputstvo za upotrebu pročitajte one neželjene reakcije koje su najučestalije. Nemojte da se plašite kada lek uzimate na propisan način i kada ga uzimate u odgovarajućoj dozi. Greška je ako mislite da ćete izbeći neželjene reakcije ako smanjite dozu. Ako smanjte dozu, a u pitanju je alergijska neželjena reakcija, ona će se svakako ispoljiti plus bićete subdozirani, što znači da će efekat biti manji od očekivanog.
Evo i par saveta za izbegavanje najučestalijih neželjenih reakcija.
1. dijareja. Uzimati probiotike kad god je to moguće. Ako npr uzimate antibiotik onda probiotik uzimate 2-3 sata nakon antibiotika.
2. svrab po koži ćete ublažiti primenom Synopena (450 rsd) ili Sinoderma (150 rsd), ali ne nastavljajte primenu leka koji je doveo do svraba ili ospe po koži.
3. ako lek izaziva suvoću usta žvakati bombone na bazi gorkih materija koje će pospešiti lučenje pljuvačke, izbegavati žvake i bombone na bazi šećera
4. ako imate problem sa lošim ukusom leka uzmite čašu vode odmah nakon primene.
Sve ostale reakcije koje primetite prijavite lekaru i prekinite sa upotrebom.
Bitno je da znate da kombinacije lekova vode ka neželjenim reakcijama i interakcijama.
Takođe, postoje lekovi sa uskom terapijskom širinom što znači da je jako tanka granica između doze koja je opasna (dovodi do neželjenih reakcija i interakcija) i koja je terapijska (dovodi do željenog efekta). Neki od ovih lekova su (gentamicin, Farin, Eftil, antidepresivi, Karbapin itd). Ako kombinujete ove lekove sa nekim drugim lekom i to bez savetovanja sa lekarom ili farmaceutom rizik od neželjenih reakcija je veliki i te neželjene reakcije su uglavnom ozbiljne.
Alergija je jedna od najučestalijih neželjenih reakcija i jedino rešenje je da, kada prepoznate da ste alergični, taj lek više ne uzimate. Najozbiljnija alergijska reakcija je anafilaktički šok (ozbiljno gušenje, pad pritiska, bela i hladna koža, moguć srčani zastoj i smrt). Nažalost, nikada ne možete znati da li ste alergični na neki lek ili ne i zbog toga bilo kakvu promenu morate prijaviti lekaru. Alergija se može manifestovati kao svrab, ospa isl.
Lekovi protiv bolova su svakako naviše korišćeni i najučestalije neželjene reakcije koje izazivaju su "bol u želucu" i zbog toga ove lekove treba da uzimate posle jela.
Enalpril, Ramipril, Monopril i ostali lekovi iz ove grupe mogu dovesti do učestalog nakašljavanja. Razvija se tolerancija na ovaj neželjeni efekat, ali ako i posle izvesnog vremena kašljucate javite se lekaru kako bi promenio terapiju.
Atoris, Roxera, Atacor, Simvor, Vasilip i ostali mogu dovesti do promena u nivou enzima u jetri pa je potrebno da ih češće kontrolišete. Takođe, ako se javi neobičan bol u mišićima javite se lekaru, jer je ovo jedno od učestalijih, a i ozbiljnijih neželjenih efekata.
Iako je većina antihistaminika (lekovi protiv alergije) kao što su Xyzal, Cetirizin, Pressing, Flonidan "modernija" u odnosu na ranije korišćene, preporuka je da se uzimaju pre spavanja jer mogu dovesti do pospanosti.
Prekomerna upotreba kapi za nos dovodi do otoka sluznice.
Preparati magnezijuma mogu dovesti do dijareje, dok antacidi sa aluminijumom mogu dovesti do zatvora.
Kortikosteroidi koji se primenjuju lokalno i to u nekontrolisanoj meri modu dovesti do trajnog oštećenja kože i zbog toga Vas molim da ih koristite u kratkom vremenskom periodu (7-10 dana) i u tankom sloju. Takođe, mazanje ojeda kod dece kortikosteroidima je veoma opasno i loše. Iako se ojed povlači jako brzo, štetan je za bebinu kožu.
Kortikosteroidi koji koriste kod astme i nekih autoimunih bolesti. Kortikosteroidi uzrokuju brojne neželjen reakcije kao što su dijabetes, promene ne koži, porast telesne mase. ali u ovom slučaju korist koja se dobija primenom ovih lekova nadmašuje rizik koji oni nose.
Volela bih da Vam skrenem pažnju da kada prijavljujete lekaru neželjenu reakciju na lek vodite računa kada se ona desila. Važni su samo oni događaji koji su u tesnoj vezi sa primenom leka, a ne dve ili tri nedelje posle primene.
Ukoliko želite da saznate o nekim drugim lekovima i njihovim neželjenim reakcijama-pišite!!

Ostajte zdravo!

Нема коментара:

Постави коментар